Tko smo?

Franjevački svjetovni red čine vjernici laici, koji, udruženi u zajednicu, koju zovemo bratstvo, žele živjeti evanđelje nasljedujući Isusa Krista i nadahnjujući se pri tome primjerom svetoga Franje Asiškog i drugih svetaca i svetica franjevačke obitelji.
Franjevačkom svjetovnom redu mogu pripadati i dijecezanski svećenici, pa tako i u Hrvatskoj mnogi svećenici pripadaju toj zajednici, a zajednica ima i dvojicu biskupa među svojim članovima, đakovačko-osječkog nadbiskupa Marina Srakića i varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka, a svakako najpoznatiji hrvatski svjetovni franjevac ili „trećoredac“, kako zovemo članove franjevačkog svjetovnog reda, je blaženi kardinal Alojzije Stepinac.
Pri tome članovi polažu zavjete čistoće, poslušnosti i siromaštva.

Jedna zajednica - dvije kratice

Kako bi se označilo članove Franjevačkog svjetovnog reda, do nedavno svaka jezična zajednica je koristila kraticu, koja se tvorila iz naziva zajednice na dotičnom jeziku, pa su se na hrvatskom govornom području članovi onzačavali kraticom FSR - Franjevački svjetovni red, a na njemačkom govornom području rabio se naziv „Franziskanische Gemeinschaft i srodna kratica FG, koja se stavljala, kako je to u Crkvi običaj za redovnike, iza prezimena.
Posljednji generalni kapitul Franjevačkog svjetovnog reda donio je odredbu da se i članovi Franjevačkog svjetovnog reda, kao i ostali redovi u Crkvi, za označavanje kraticom koriste isključivo latinskom kraticom reda - OFS - koja se tvori od prvih slova latinskoga naziva reda koji glasi Ordo Francescanus Saecularis, pa se tako i mi polako privikavamo na to „novo ruho“.

Naš život u bratstvu

Iako se svi mi od osnutka našega mjesnog bratstva 2005. godine još uvijek uhodavamo, i učimo biti svjetovni franjevci, ipak ovaj drevni red vjernika ima svoje mjesto i među nama.
Po pravilu jednom mjesečno (što međutim prilagođavamo događanjima u misiji i unutar bratstva) imamo takozvanu skupštinu i to nedjeljom poslije večernje mise u župnoj dvorani.
Na taj susret, koji započinje molitvom večernjeg časa, a nastavlja se duhovnim nagovorom i raspravom o aktualnim temama i događajima, trebaju doći svi članovi bratstva, a mogu nam se priključiti i oni, koji nas žele bolje upoznati.
Svake subote poslije jutarnje svete mise u 7 sati se okuplja molitvena zajednica, koja moli krunicu sedam radosti Marijinih i druge molitve, a mogu joj se pridružiti i drugi vjernici. Jednom mjesečno nakana te molitve je molitva za duhovna zvanja.
U sastavu našega bratstva djeluje i karitativna grupa koja brine o potrebnima, kako unutar bratstva, tako i unutar župe i šire, te se po mogućnostima uključujemo u rad župnog karitasa, a jednom mjesečno imamo i buvlju pijacu (Flohmarkt), gdje prodajemo stare stvari, a prihode namjenjuemo potrebnima.
Svaki član bratstva svakodnevno moli jutarnji i večernji čas, čime označavamo svoj redovnički oblik života, kojemu je na prvom mjestu živjeti evanđelje u svom životu,
na radnom mjestu, u obitelji i u svim zajednicama u kojima se kao „ljudi iz svijeta“ okupljamo, a sve to, kao i svoju sveukupnu aktivnost, usmjeravamo i na sudjelovanja u drugim aktivnostima unutar misije, kao primjerice pjevački zbor, čitači, čistačice crkve i dr., a kao geslo bi moglo vrijediti „Bilo kuda, franjevac svuda“, jer je život svjetovnog franjevca oblik života, a ne samo nekakva služba ili funkcija, pa to prožima čitav život.

Kako postati svjetovni franjevac?

Svjetovni franjevac može postati svatko, tko je kršten i krizman, neovisno dali je u braku ili ne.
Svi zainteresirani mogu se priključiti zajednici.
Najprije se kroz neko vrijeme bez obveze uključuju u rad bratstva kao simpatizeri.
Oni, koji kroz taj rad osjete poziv, postati svjetovni franjevci, potom se obraćaju bratstvu te ih ono prima u novicijat, u vrijeme pobližeg upoznavanja sa oblikom života, pravilom i samom zajednicom. To vrijeme obilježeno je preuzimanjem obveze časoslova, kojega polako upoznajemo, kroz skupštine i kroz posebne i obvezne susrete za novake, u kojima promišljamo o vlastitom pozivu, razmjenjuemo iskustva i pod vodstvom učitelja novaka i drugih članova bratstva upoznajemo zajednicu i njezine zadaće.
Nakon novicijata slijede zavjeti, koji su ustvari svečana obnova krsnih obećanja, a obuhvaćaju čistoću, poslušnost i siromaštvo. Zavjeti se mogu dati bilo ograničeno na godinu dana bilo doživotno, iako je pravilo da se zavjeti daju doživotno.
Zavjetima se postaje punopravnim ćlanom bratstva, a članovi sa doživotnim zavjetima mogu biti birani u pojedine službe bratstva.

Službe unutar bratstva

Svaka zajednica, pa tako i naše bratstvo treba određene službe. Za službe se biraju pojedine osobe. Izbore smo održali 06. 11. 2016. godine. Izabrali smo sljedeće:

a) PERKA ĆOSIĆ - ministrica ili poslužiteljica: Ona vodi bratstvo, predstavlja ga izvana i predsjeda svim sastancima bratstva. Na ministricu spada i primanje zavjeta novih članova.

b) MARA BRANDIĆ - doministrica ili zamjenica poslužiteljice ima zadaću, pomagati ministrici u njezinoj službi, te mijenja ministricu u slučaju spriječenosti.

c) MARINA MIJIĆ  - tajnica: brine o sveukupnoj administraciji bratstva, vodi brigu o matičnim knjigama, o kontaktima s drugim bratstvima i zajednicama, ali i pojedincima, ona slaže zapisnike sa skupštine i drugih sastanaka.

d) ANTO ĐOGO - blagajnik

e) MAG. IVO BAOTIĆ - voditelj formacije novaka: ima zadaću, one, koji žele pristupiti zajednici, pripremiti za zavjete kroz posebne susrete za njih, razgovore i sve druge aktivnosti, koje se pokažu potrebnima.

f) JASMINKA JAKIĆ - povjerenica za obrazovanje: u Austriji ima zadaću da brine o duhovnoj i stručnoj formaciji cijeloga bratstva.

g) SUZANA BAŠLIN - bratski animator FRAM-e

h) LUCIJA DJAKOVIĆ - vijećnica mjesnog bratstva

i) P. DAROSLAV MIKLAUŠIĆ - duhovni asistent OFS-a

Svi nositelji ovih, ali i drugih potrebnih službi, ulaze u vijeće mjesnog bratstva, koje upravlja bratstvom, organizira skupštine i druge aktivnosti te odlučuje o novim članovima.
Vijeću osim nositelja službi mogu pripadati i drugi članovi bratstva, a svi se biraju na trajanje od tri godine, a bira ih skupština.
Vijeću uz birane članove pripada i duhovni asistent, koji nije biran, nego ga imenuje kućni poglavar one franjevačke zajednice, kojoj je povjerena duhovna asistencija dotičnoga bratstva.