Marijina legija je katolička laička organizacija s ciljem slavljenja Boga, kako molitvom tako i djelatnim apostolskim radom u suradnji s crkvenom hijerarhijom.
U Hrvatskoj katoličkoj misiji Beč Marijina legija se dijeli na dva prezidija: “Ruža Otajstvena” pod vodstvom fra Slavka Antunovića, te “Kraljica Mira” s duhovnikom fra Josipom Korenom.
Za pristupanje Marijinoj legiji ne traži se osobita produhovljenost, nego samo malo dobre volje i ljubavi prema bratu čovjeku. Papa Pavao VI. rekao je da mu se u Marijinoj legiji najviše sviđa što je otvorena i malim ljudima.
Postanak
Marijina legija je katolička laička organizacija koja je nastala u irskome glavnom gradu Dublinu, 7. rujna 1921. Početak joj je bio vrlo skroman: petnaestak laika, većinom mlađe dobi, zajedno sa o. Michaelom Toherom, svećenikom Dublinske nadbiskupije, okupilo se na molitvu i promišljanje o tome kako bi najbolje mogli ugoditi Bogu i probuditi ljubav prema njemu u svijetu. Tako su započeli s apostolatom. Među pokretačima tog prvog sastanka bio je i sluga Božji Frank Duff (1889.-1980.), koji je kasnije imao odlučujuću ulogu u razvoju i širenju organizacije. Idejom laičkog apostolata Marijina legija bila je ispred svog vremena jer će tek Drugi vatikanski koncil općenito naglasiti apostolsku dužnost svakog kršćanina.
Marijina legija danas djeluje u 170 država diljem svijeta. Djelatnih i pomoćnih (molitvenih) članova zajedno ima više od 10 milijuna. U mnogim zemljama Legija je darovala brojne mučenike – u Kini oko 4 000 legionara junački je poginulo za svoju vjeru, a oko 20 000 bilo ih je utamničeno. Kardinal Riberi, prijašnji internuncij Kine, nazvao je Marijinu legiju »čudom modernoga vremena i jednim od najvećih darova Majke Božje modernom svijetu«.
U Hrvatskoj Legija djeluje od 1956. godine. Legijini ogranci postoje u Đakovačko-osječkoj, Požeškoj, Zagrebačkoj, Sisačkoj, Bjelovarskokriževačkoj, Varaždinskoj, Riječkoj, Zadarskoj, Šibenskoj i Splitsko-makarskoj (nad)biskupiji. Najviše vijeće Marijine legije za područje Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije je Regija Zagreb (adresa: Palmotićeva 33, 10000 Zagreb; e-mail: Zagreb.Regia.LM@gmail.com).
Marijina legija u Hrvatskoj pripadala je austrijskoj regiji sve do 2004. godine. To znači da su predsjednici, tajnici i blagajnici imali obvezu nekoliko puta godišnje davati izvješća austrijskoj legiji o radu Marijine legije u Hrvatskoj. Smisao tih izvješća i sastanaka jest u tome da se bdije nad njihovim angažmanom i djelovanjem kako bi ostali vjerni Crkvi, ali da bi ih se također i motiviralo na ono što se još bolje može napraviti. Kada su Legionari iz Hrvatske došli na redoviti susret Senata 2004. godine, osjetili su želju, nadahnuće, da potraže i svoj narod. Tada su uspostavili kontakt s tadašnjim voditeljem Hrvatske katoličke misije u Beču, fra Ilijom Vrdoljakom. U razgovoru su objasnili razlog svoga dolaska, što je to Marijina legija, na koji način funkcioniraju i sl. Već je prvi razgovor ostavio utisak na fra Iliju tako da je za drugi susret ostavljeno utvrditi način djelovanja i kontakt s bečkim senatom. Bečki senat je poslao br. Schmidta koji je sa fra Ilijom oformio prvi prezidij i odredio sistem po kojem će Marijina legija u misiji djelovati. Tako je osnovan prvi prezidij Marijine legije u HKM Beč, 6.11. 2004. pod nazivom „Ruža Otajstvena“. Duhovno vodstvo preuzeo je fra Ilija Vrdoljak, a prva predsjednica prezidija bila je sestra Bernarda Malbašić. Broj legionara je rastao iz dana u dan pa je već u kolovozu 2006. prezidij brojao 22 aktivna člana, od kojih je bilo 7 pretorijanaca, 2 probna člana, i 61 molitveni član.
Kad je prezidij „Ruža Otajstvena“ postao prevelik, razdvojili su se na dva prezidija. Tako je 1.09. 2006. godine osnovan drugi prezidij pod imenom „Kraljica Mira“, čija je prva predsjednica postala Marija Slatić. Duhovno vodstvo drugog prezidija „Kraljica mira“ preuzeo je fra Ilija Vrdoljak, a duhovnik prvog prezidija, „Ruža Otajstvena“ postao je fra Slavko Antunović.
Cilj i načela
Cilj je Marijine legije slaviti Boga svetošću njezinih članova, koja se razvija molitvom i djelatnim apostolskim radom u suradnji s crkvenom hijerarhijom. Taj rad legionari čine u sjedinjenju s Blaženom Djevicom Marijom nasljedujući njezine krjeposti. Ona je po Duhu Svetom začela Spasitelja svijeta. Kao Majka Kristova pod križem je postala i Majkom Crkve. Legija želi Mariju donijeti svijetu jer zna da je to po Božjem planu nepogrješivo sredstvo da se svijet osvoji za Krista. Legionarska služba temelji se na nauku o Mističnom Tijelu Kristovu kojemu je Krist Glava, a vjernici su udovi, dok je Marija Majka i Glavi i udovima. Po legionaru Majka Marija u onima koji su povjereni njegovoj brizi, kao i u njegovim sulegionarima opet gleda Gospodina Isusa Krista i služi mu. Iako je Legija prvenstveno laička organizacija, legionari traže duhovnu i apostolsku izgradnju od svećenika i redovnika koji kao legijski duhovnici zauzimaju cijenjeno mjesto u legijskom sustavu. Legijini ogranci traže crkveno odobrenje za svoj rad u nekoj biskupiji ili župi. Odanost crkvenom učiteljstvu i crkvenim vlastima ubraja se u temeljna Legijina načela.
Duhovnost
Legija je prožeta duhovnošću koju je naučavao sv. Ljudevit Montfortski. Čitajući Raspravu o pravoj pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji, Frank Duff zamislio se nad istinom da je Marija duhovna Majka koja rađa djecu nebeskom Ocu. I donosi zaključak, ako je to bilo u svezi Sina Božjega, to mora biti i sada u rađanju Mističnoga Tijela, a njezino djelovanje nastavlja se u njezinoj djeci. Montfort upravo naučava taj odnos djeteta i Marije, po pravoj pobožnosti – savršenoj posveti Mariji i Isusu, a koja je: unutarnja, nježna, sveta, postojana, nesebična. To se ostvaruje tako da se sve naše biti, htjeti i djelovati čini »po Mariji, s Marijom, u Mariji, za Mariju«. »Ova pobožnost je sigurno sredstvo koje nas dovodi k Isusu, jer je svojstvo Presvete Djevice da nas stalno vodi k Isusu, kao što je Isusovo svojstvo da nas stalno vodi k Vječnome Ocu.« (Rasprava, 164)
Članstvo
Djelatni članovi sudjeluju na tjednim prezidijskim sastancima. Prezidij je najmanja jedinica u hijerarhijskoj strukturi Marijine legije (do 20 članova). Sastanci se sastoje od molitve svete krunice i legijskih molitava, čitanja duhovnoga štiva, duhovnikovog nagovora te izvješća članova o učinjenom apostolatu (dušobrižničkom zaduženju). Ta zaduženja dogovaraju se na prezidijskom sastanku i djelatni član trebao bi im posvetiti barem dva sata tjedno. Djelatni legionar takoder dnevno moli molitvu Catenu Legionis koja se u osnovi sastoji od Marijinog Veliča – Magnificata.
Pomoćni članovi su vjernici koji se žele priključiti Legiji preuzimajući molitvenu službu u njezino ime. Tu službu ne treba prikazivati izravno na Legijine nakane. Dosta je da se prikazuje na čast Blažene Djevice. Pomoćni članovi ne dolaze na tjedne prezidijske sastanke i ne dobivaju radna zaduženja, već imaju obvezu da svaki dan mole sv. krunicu i legijske molitve. Pomoćni članovi važni su za izgradnju i djelovanje Marijine legije isto tako kao i djelatni članovi te mogu prisustvovati svim legijskim svečanostima i godišnjim duhovnim vježbama. Pomoćnim članom postaje se prijavom pri nekom od legijskih prezidija.
Crkveno priznanje
Svi pape od Pija XI. do Benedikta XVI. iskazivali su Marijinoj legiji najveće priznanje i blagoslivljali njezin rad. Biskupi najvećih misijskih područja – Indije, Kine i Afrike – dali su joj službeno priznanje kao odličnom sredstvu obraćenja. Jedan njemački biskup rekao je: »Izgleda kao da se po Marijinoj legiji ponovno budi snaga mlada kršćanstva kojemu zahvaljujemo čudesno širenje u prvim stoljećima.«
Djelatnost
Marijina legija stoji Crkvi na raspolaganju za svaki dušobrižnički ili socijalni rad, osim davanja materijalne pomoći, skupljanja novca i političkog djelovanja. To se u praksi odvija npr. na sljedeće načine:
- kućni posjeti obiteljima, bolesnim, starim i osamljenim osobama
- posjeti bolnicama, staračkim domovima, zatvorima
- priprava bolesnika za primanje svetih sakramenata i dolazak svećenika
- rad s djecom i mladima (podučavanje katekizma, vođenje bratovština i klubova, itd.)
- briga za strance i izbjeglice
- apostolat medu osobama na rubu društva (ovisnicima, prostitutkama, beskućnicima)
- širenje katoličke literature
- organiziranje molitvenih skupina, bratovština i patricija – skupina za proučavanje katoličke vjere